Campini-Caproni C.C.2

Caproni Campini N.1

ZemljaItalija
UloguEksperimentalni avioni
Prvi let27 Avgust 1940
Izgradio2

Čaj Caproni Campini N.1, also known as the C.C.2, was an experimental jet aircraft built in the 1930s by Italian aircraft manufacturer Caproni. The N.1 first flew in 1940 and was briefly regarded as the first successful jet-powered aircraft in history, before news emerged of the German Heinkel He 178’s first flight a year earlier. During 1931, Italian aeronautics engineer Secondo Campini submitted his studies on jet propulsion, including a proposal for a so-called thermo-jet to power an aircraft. Following a high-profile demonstration of a jet-powered boat in Venice, Campini was rewarded with an initial contract issued by the Italian government to develop and manufacture his envisioned engine. During 1934, the Regia Aeronautica (the Italian Air Force) granted its approval to proceed with the production of a pair of jet-powered prototype aircraft. To produce this aircraft, which was officially designated as the N.1, Campini formed an arrangement with the larger Caproni aviation manufacturer.

Izvor: Caproni Campini N.1 na Wikiju

Campini-Caproni C.C.2 Walk Around
FotografNepoznato
LokalizacijaNepoznato
Fotografije47
Wait, Searching Caproni Campini N.1 for you...

Srodni kompleti:

Pronađi komplete na eBay-u:

Pretraga na eBay-u
Tražimo ono što vam treba, predlažemo vam ovo, ali vi ste ti ti koji odlučujete

Pogledajte i:

Drugi svetski rat: Definitivna vizuelna istorija od Blickriga do Atomske bombe (DK Definitive Visual Histories) - Amazon Mapa iz Drugog svetskog rata po mapi (mapa istorije DK po mapi) - Amazon

Više informacija:

Caproni Campini N.1 je eksperimentalni mlazni avion koji je tridesetih godina prošlog veka napravio italijanski proizvođač aviona Caproni. N.1 je napajao motor, tip mlaznog motora koji je koristio konvencionalni klipni motor za vožnju kompresora. N.1 je prvi put leteo 1940.
N.1 je rezultat saradnje između Secondo Campinija, italijanskog inženjera koji je proučavao mlazni pogon od 1931. Kampini je demonstrirao svoj termo-mlazni motor na brodu u Veneciji 1934. Kaproni se složio da obezbedi avion i klipni motor za projekat, dok je Kampini projektovao mlazni sistem.
N.1 je imao konvencionalni niskokrilni monoplanski dizajn, sa konfiguracijom dvostrukog repa i opremom za sletanje koja se može povući. Pilotska kabina se nalazila u nosu, sa dva sedišta za pilota i mašinovođu. Klipni motor je montiran u trup iza kokpita, vozeći propeler sa četiri oštrice koji je takođe delovao kao kompresor za mlazni motor. Komprimovani vazduh je bio pomešan sa gorivom i zapalio se u komori za sagorevanje na zadnjem delu trupa, proizvodeći mlaznjak vrućeg gasa koji je izašao kroz reznicu.
N.1 je prvi let imao 27. avgusta 1940. godine, u Taliedu, nedaleko od Milana, pod pilotom Marija de Bernardija. Let je trajao 10 minuta i dostigao je brzinu od 130 km/h (81 km/h). N.1 je obavio nekoliko probnih letova u narednih godinu dana, dostigavši maksimalnu brzinu od 375 km/h (233 km/h) i visinu od 4.000 m (13.000 ft). 30. novembra 1941, N.1 je leteo iz Milana za Rim za sat i pet minuta, sa zaustavljanjem u Pizi. Let su mnogi publicizovali i proslavili italijanski mediji i vlasti, koji su tvrdili da je Italija postigla napredak u avijaciji.
Međutim, N.1 je imao nekoliko ograničenja i mana. Motor motora je bio neefikasan i muиan, potraћio je dosta goriva i proizvodio malo potiska. N.1 je bio sporiji od nekih savremenih klipnih boraca i bombardera, i imao je kratak domet i izdržljivost. Mlazni sistem je takođe proizveo dosta toplote, što zahteva konstantno hlađenje ventilaciji i vodenim radijatorima. Štaviše, N.1 je ubrzo zasenio nemački Heinkel He 178, koji je prvi put leteo 27. avgusta 1939. godine, koristeći turbojet motor koji je bio napredniji i snažniji od motora.
Program N.1 prekinut je 1943, nakon što se Italija predala saveznicima tokom Drugog svetskog rata. Izgrađena su samo dva prototipa, od kojih je jedan sačuvan u Muzeju italijanskog vazduhoplovstva u Vinja di Valeu. N.1 se smatra važnom prekretnicom u istoriji mlaznog pogona, ali i primerom tehnološke zastarelosti i neuspeha.

Views : 1215

Komentari su zatvoreni.